Ova stranica koristi cookies (kolačiče) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Daljnim korištenjem stranice suglasni ste s korištenjem kolačića

"Sve se više Hrvata osjeća zdravo"

RAZGOVOR ZA TRAVANJ

dr.kronjaU mjesec travanj ušli smo Uskrsom – svetkovinom Života. Kako se u svakodnevici kvaliteta života obično mjeri kvalitetom zdravlja, a pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) će se 7. travnja obilježiti Svjetski dan zdravlja, raspitali smo se o zdravstvenom stanju Hrvata i za razgovor zamolili mr.sc. Ljubicu Kronja, dr.med., spec. epidemiologije sa Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.

 

 

Dr. Kronja, blagoslovljen Vam Uskrs i hvala Vam od srca što ste pristali podijeliti s nama informacije i iskustva vezana za zdravstveno stanje našega naroda. Kažite nam jesu li Hrvati zdrav narod i kako stojimo u usporedbi s drugim narodima?

Zadnjih godina povećan je postotak ljudi u Hrvatskoj koji se osjećaju zdravo. Prema podacima iz 2015. to je čak 58%, međutim to je i dalje ispod europskog prosjeka koji iznosi 67%. Kao i u Europskoj uniji, i u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći postotak onih koji se osjećaju zdravo među osobama s višim primanjima. Primanja u Hrvatskoj su u odnosu na ona u Europskoj uniji dvostruko niža, stopa nezaposlenosti je gotovo dvostruko viša, a i relativna stopa siromaštva je viša za oko 4%. Sve su to činitelji koji utječu na kvalitetu života. Očekivani životni vijek u Hrvatskoj pri rođenju je 77,5 godina, što je još uvijek za tri godine kraće od prosjeka za EU. Prema zadnjoj analizi, napravljenoj krajem 2017. za Europsku uniju, pokazatelji govore da nismo među najzdravijima, da nismo najdugovječniji, da imamo visoke stope obolijevanja i umiranja od bolesti krvožilnog sustava, maligne bolesti su u porastu i kraće je preživljenje od tih bolesti u odnosu na EU.  U odnosu prema susjednim državama teža situacija je jedino u Mađarskoj, gdje je i pušenje u visokom postotku, a oni imaju i velik problem s konzumiranjem alkohola te debljinom u populaciji.

Često čitamo kako je u porastu broj oboljelih od dijabetesa, od depresije, od zloćudnih bolesti... O čemu zapravo ovisi porast broja nekih oboljenja i postoje li bolesti čiji je broj oboljelih danas u padu?

Trendovi ovise o više činitelja. Činitelji koji utječu na porast broja oboljelih od više kroničnih nezaraznih bolesti su pušenje (četvrtina odraslih u Hrvatskoj puši, što je iznad prosjeka za EU koji iznosi 21%), nepravilnosti u prehrani i prekomjerna težina (Hrvatska je pri vrhu zemalja u EU prema podatcima o osobama s prekomjernom tjelesnom težinom), prekomjerna konzumacija alkohola (Hrvatska je na četvrtome mjestu po konzumiranju alkohola, s 12 litara čistog alkohola po godini, dok je prosjek za EU 10 litara) te nedovoljna tjelesna aktivnost.  Za maligne bolesti dodatni rizični činitelji su određena izloženost ioniziranom ili elektromagnetskom zračenju te nekim virusnim infekcijama. Rizici se povećavaju ili smanjuju ovisno o ponašanju i izloženosti pojedinca. Uz sve rizične činitelje, sigurno je da siromaštvo, nezaposlenost, nedovoljno visoka primanja i stres dodatno iscrpljuju i nažalost doprinose većoj osjetljivost pojedinca.  Prema analizi Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja (IHME) više od trećine ukupnog opterećenja bolestima u Hrvatskoj u 2015. godini može se povezati s rizičnim čimbenicima (pušenjem, konzumiranjem alkohola, prehrambenim rizicima i tjelesnom neaktivnošću) pa ima dosta manevarskog prostora za popravni ispit, no to je ipak dugi put… S druge strane, u padu je broj oboljelih od zaraznih bolesti. Neke bolesti su eliminirane, a neke eradicirane upravo cijepljenjem, stoga je cijepljenje jedna od najučinkovitijih mjera. U zadnje vrijeme bilježi se i pad oboljelih od hepatitisa te tuberkuloze. Za usporedbu: 2001. godine bilo je 34 oboljelih od tuberkuloze, a u 2017. samo troje i to dvoje s drniškog i jedno iz kninskog područja, dok u Šibeniku oboljelih nije bilo.

Primjećuje li se isti trend i kada su u pitanju djeca?

Podaci za dojenačku smrtnost za 2015. godinu u Hrvatskoj govore o 4,6 na 1000 živorođene djece, dok je prosjek za EU 3,6. Postotak pušača među petnaestogodišnjacima je 23%, što je oko 1,5 puta veći postotak nego u Europskoj uniji. Po tom pitanju stanje je teže jedino u Bugarskoj. Jedna trećina hrvatskih adolescenata od 15 godina navodi da se najmanje dvaput u životu napilo, što je znatno iznad prosjeka Europske unije. To je veći problem prisutniji kod dječaka (40%), nego kod djevojčica (24%). Stope pretilosti su u porastu, posebno među djecom. Od 2001. godine taj se broj povećao za 50%. Postotak adolescenata s prekomjernom težinom za 2014. godinu bio je 17%, što je ispod prosjeka EU. Prema anketama velik broj adolescenata vježba, što bi svakako trebalo još više poticati s ciljem očuvanja zdravlja. Djeca u Hrvatskoj su programom obveznih cijepljenja uredno cijepljena i tu smo bolji u odnosu na neke druge države EU i u odnosu na cijelu regiju EU u kojoj se nažalost, zbog odbijanja cijepljenja, javljaju i epidemije nekih dječjih zaraznih bolesti. 

Postoje li istraživanja o povezanosti određenih zanimanja i/ili radnih mjesta s pojedinim oboljenjima, odnosno imaju li neka zanimanja i radna mjesta predispozicije za određene bolesti?

Mnoga istraživanja su upravo izloženost nekim činiteljima dovela u povezanost s nastankom bolesti, stoga određena radna mjesta zaista nose povećane rizike. Među mnogim štetnim fizikalnim, kemijskim ili biološkim agensima, u dugotrajnoj ili dovoljnoj izloženosti, događaju se i bolesti. Uz sve okolišne činitelje posebno mjesto zauzima stres, za koji je dokazano da štetno djeluje na zdravlje.

Na što se konkretno misli kada se kaže da današnji stil života pogoduje nastanku određenih oboljenja?

Misli se na povezanost s nezdravim tempom života kojemu se - uz pušenje, nepravilnu prehranu (daleko od mediteranske), nedovoljno tjelesne aktivnosti, povišene razine stresa, konzumiranje alkohola te još dodatne pojedine činitelje - izlaže velik broj ljudi.

Što znači "U zdravom tijelu zdrav duh"? Koje od njih dvoje ima snažniji utjecaj: duh na tijelo ili tijelo na duh?

“Mens sana in corpore sano” stara je latinska poslovica iz pjesme rimskog pjesnika. U izvornom obliku govori da jedino zdrav duh i zdravo tijelo trebamo tražiti (moliti) od Boga. Ljudi su odavna spoznali povezanost duha i tijela. U narodu je poznata i poslovica da “sve ide iz glave”, tj. pozitivnim stavovima i otvorenošću za promjene, ako su potrebne. Sve je jednostavnije ako je duh snažan te mislim da je on i važniji, a naravno da ima situacija u kojima se neke slabosti duha mogu pobijediti upornim jačanjem tijela.
Definicija zdravlja glasi: stanje tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Zdrav duh u zdravu tijelu znači zdravlje.

Dana 7. travnja obilježit će se Svjetski dan zdravlja – 68. godinu zaredom. Što je ovogodišnja tema i što se njome želi postići?

Tema ovogodišnjeg Dana zdravlja je ’’Zdravlje za sve“. Njome se želi upozoriti na važnost prevencije, na dostupnost zdravstvenoj zaštiti i preventivnim akcijama dijagnostike HPV-a, HIV-a, hepatitisa i sl., naročito među mladim osobamama. “Zdravlje za sve“ je poruka kojom se želi senzibilizirati sve one koji bi trebali provjeriti jesu li zaista zdravi.

Koliko ovakva tematska obilježavanja Dana zdravlja stvarno doprinesu ostvarenju njihova cilja?

U jednom danu, naravno, nije moguće napraviti previše, ali ako takve poruke potaknu nekoga da napravi prvi korak za svoje zdravlje, a nekoga da o tome razmisli te napravi isto, onda je akcija imala smisla…

S ciljem promicanja tjelesne aktivnosti kao bitne odrednice zdravlja obilježava se i Svjetski dan tjelesne aktivnosti. Koji je minimum i kakve tjelesne aktivnosti koja se preporuča nama prosvjetnim djelatnicima, budući da naš posao ne zahtijeva veliku tjelesnu aktivnost, ali prilično iscrpljuje psihu?

Za svaki posao koji iscrpljuje psihu bilo bi zaista važno odvojiti makar 30 minuta dnevno za tjelesnu aktivnost, što može poboljšati zdravlje pojedinca i prevenirati ozbiljne zdravstvene probleme. Kako svaka škola ima stručnjake i prostor, zašto ne organizirati rekreaciju za djelatnike škole? Za zanimanja sličnih aktivnosti, bilo bi korisno svakodnevno kratko vježbanje na radnom mjestu, odvojiti malo vremena za kratko razgibavanje. Tjelesna aktivnost uključuje ne samo vježbanje, već i druge aktivnosti tijela kao što su hodanje, igra, rad, kućni poslovi i sl. Tjelovježba smanjuje nivo hormona stresa - kortizola, a povećava nivo endorfina - hormona zaslužnog za osjećaj sreće. Osim toga, bolje se uči pod višom razinom endorfina, u odnosu na višu razinu kortizola. Hrvatska je u Europskoj uniji na osmom mjestu po broju debelih ljudi (čiji je body indeks veći od 30). Sklonost debljanju u Hrvatskoj raste s godinama, tako da je svaka četvrta osoba u dobi od 45 do 74 godine debela. U populaciji je debljina zastupljena u 18,7%, što je iznad prosjeka za (15,9%). Kako je prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije upravo tjelesna neaktivnost jedan od glavnih uzroka ishemijske bolesti srca (u 30% slučajeva), dijabetesa (u 27% slučajeva) te nastanka raka dojke i debelog crijeva (21-25% slučajeva), zaista je vrijeme za promjene. Tjelesna aktivnost važna je i za djecu te je preporuka za njih bavljenje sportovima, odnosno sat vremena fizičke aktivnosti dnevno. Kod djece je fizička aktivnost važna i zbog razvijanja funkcionalnih, motoričkih, morfoloških i kognitivnih karakteristika organizma podižući tako kvalitetu života.

Možete li kao liječnica ocijeniti koliki utjecaj na zdravlje duha (a posredno i na zdravlje tijela) imaju vjera i molitva?

Vjerujem da vjera i molitva mogu pomoći zdravlju duha, a onda i tijela. Istinski vjernici imaju u sebi mir. Nakon molitve se osjećaju mirnije, sretnije, ispunjenije. Mislim da su to zaista sretniji ljudi. Znanstvenim eksperimentima – i to ne samo na ljudima, nego i na životinjama – je dokazano da sve što je suprotno spokoju i unutarnjoj ravnoteži, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.


Neka nas, u tom smislu, velika Kristova pobjeda nad grijehom i smrću koju ovih dana slavimo, potakne i na male pobjede nad samima sobom i svojim lošim navikama kako bismo nezasluženi dar života i zdravlja predanije čuvali i štitili. Hvala Vam na ovom razovoru!

Razgovarala: s. Renata Azinović